Crveno more je poznato po jedinstvenom koralnom grebenu na kojem se može naći čak 150 različitih vrsta korala, pa ga to svrstava u jednu od vrhunskih ronilačkih destinacija.

Godine 1965. tadašnji kralj Jordana, Husein, napravio je vizionarski dogovor sa Saudijskom Arabijom. U tom dogovoru izvršena je razmjena teritorija. Jordan je ustupio 6.000 kvadratnih metara pustinje za 12 kilometara obale Crvenog mora. Od tog momenta Jordan ima 27 kilometara dugu obalu i postaje ozbiljno turističko odredište.

Profesionalni ronioci, ali i ronioci amateri ističu da je ronjenje u Crvenom moru posebna avantura i doživljaj koji se pamti cijeli život.

Skoro šest decenija nakon pomenute razmjene teritorija, 2019. godine, sadašnji jordanski kralj, Abdulah II, odlučio je napraviti najveći vojni muzej na svijetu i to na dnu mora.

Ovaj jedinstveni muzej se nalazi u luci Aqaba, a sadrži tenkove, vojne helikoptere, artiljeriju, vojne avione i oklopna vozila.

Vojni muzej je prvi ovakav u regionu, a mislim i u svijetu. To je važno, jer je ronjenje važna turistička atrakcija u Aqabi. Mnogi turisti sa različitih dijelova planete dolaze ovde da vježbaju sportsko ronjenje”, rekao je Najeh Bakhit, bivši ministar turizma i antikviteta i trenutni direktor ASEZA (Aqaba Special Economic Zone Authority).

Takođe je dodao da su posebnu pažnju posvetili podvodnom ambijentu u kojem se nalazi ovaj arsenal. Sva vozila su se ekološki obradila i očistila tako da ni na koji način ne zagađuju biljni i životinjski svijet.

Lokacija se birala pažljivo, gdje nema mnogo životinja i korala, kako se ne bi narušila podvodna ravnoteža. Ova akcija je imala za cilj da se poveća atraktivnost Aqabe, ali i da se “rastereti” posjeta koralnom grebenu, koji se velikim brojem turista lagano uništava.

Ovaj nevjerovatni muzej se nalazi na dubini od 15 do 28 metara, pa je pristupačan svim ronilačkim kategorijama. Vozila su postavljena u taktičkoj formaciji za borbu.

Na dnu je čak i čuveni “C-130 Herkules”, vojni avion koji je privukao velikog broja svjetskih medija kada je bio postavljan na dno.

Oni koji se plaše ronjenja mogu sa površine “snorklati” i jasno vidjeti cijeli muzej, jer je vidljivost u Crvenom moru odlična.

Nakon svega, moramo se zapitati da li naša Država ima neke jasne ciljeve koji bi ojačali naš ronilački turizam. Da li nas kraška vrela, antički brodolomi, potopljena sela, ili možda neki sličan projekat može pozicionirati u sami vrh svjetskih ronilačkih atrakcija, ostaje da se vidi.